9°C

Ugljan na dlanu - projekt vidikovca

(02.05.2016.)
 

Udruga mještana Ugljan - Čeprljanda Idro aktivno radi na projektu koji bi bio nadopuna već odrađenog projekta čišćenja pojilišta "Jama".

IDEJA PROJEKTA
Udruga mještana Ugljan – Čeprljanda, čiji članovi su mještani zaseoka Čeprljanda, najbolje je upoznata sa situacijom u svome mjestu. Inače je područje djelovanja Udruge najviše izraženo upravo kroz radne akcije te uređenje i obnovu samog zaseoka Čeprljanda. Kako je nedavno završen projekt kojim se obnovilo pojilište Jama koja iz dana u dan ima sve više posjetitelja, rodila se ideja kako se ne bi trebalo zaustaviti samo na tome. Usmenom predajom starijih mještana kako su oni nekad kao mladi održavali prohodnom stazu do samog brda jer su tamo obrađivali zemlju (najčešće maslinike) odlučeno je pokrenuti obnovu te iste staze. Uvidom u povijesnu dokumentaciju došlo je do saznanja o postojanju gradine na samom brdu te je to bio motiv više da se krene sa projektom koji bi bio najviši vidikovac mjesta Ugljan, a pogled s njega veličanstven. Napominjemo, nikakva devastacija ili narušavanje okoliša u ovom projektu ne dolazi u obzir. Radi se isključivo o obnovi pješačke staze do brda Kuran na kojem bi se uredio vidikovac na temelju obnove postojećih suhodiza sa postavljanjem informativne table o povijesti lokaliteta, koševima za smeće i  klupama te dvogledom zbog boljeg panoramskog doživljaja. Ovo bi bio prvi i jedini vidikovac ovakve vrste na otoku. 

SAŽETI OPIS PROJEKTA – OPIS RADA
Pješačka staza duljine oko 500 metara koja vodi do gradine Kuran (istoimeno brdo, najviša točka mjesta Ugljan) nastavak je već odrađenog projekta „Čišćenje pojilišta Jama“ koji se međusobno nadovezuju. Radi se o dva lokaliteta u mjestu Ugljan (Otok Ugljan), zaseok Čeprljanda iza kojih stoji ispisana povijest. Naime, Liburnsko naselje-gradina Kuran opasana je bedemom poluelipsastog oblika. Bedem je rađen od tri suhozida naslonjenih jedan na drugog, da bi bio čvršći. Nekada je bilo vidljivo lice bedema ali danas kada se dijelom obrušio i kad ga je dijelom pokrila makija to nije vidljivo. Bedem ne opasuje cijelo brdo jer je na južnoj strani litica kao prirodna obrana stoga nije bio ni potreban. Mnogo kasnije kad Kuran nije bio pokriven makijom s ugljanskog polja lijepo se vidio bedem i ličio je na prsten, viticu, pa su ga Rimljani prozvali Korona, što na latinski znači vijenac, a Hrvati su taj naziv malo iskrivili pa imamo današnje ime Kuran. Po svojim karakteristikama i bez arheoloških iskapanja svrstava se u liburnsko razdoblje. Kuće za stalno stanovanje stanovnika bile su najvjerojatnije podno Kurna jer je tamo sačuvano dosta malih suhozidnih građevina koje otprilike odgovaraju liburnskim kućama na zadarskom teritoriju. Na gradini i oko nje nađeno je više ulomaka liburnske keramike i upravo ona nam daje neke sigurnije putokaze za određivanje vremena kad se na gradini živjelo. Posebno se ističe vrat jedne oveće posude koja je mogla služiti ili za pohranu vode ili pak za pohranu žitarica, to je tip posude zvane dolia na kojoj se uočava južnoitalski utjecaj i određuje se u 6. stoljeće prije Krista. Čišćenjem i probijanjem puta do vrha brda stvorit će se uvjeti za nesmetano kretanje domaćeg stanovništva, turista, izletnika, rekreativaca, posjetitelja kroz ekološki vrijedan prostor do vrha brda. Na tom putu nalazi se i pojilište Jama, čiju povijest su ispisali domaći težaci i koje je nekad služilo za napajanje stoke, napajanje vinove loze i maslinika te ostalih poljoprivrednih kultura, a isto tako pojilištem su se koristile autothone vrste  ptica i životinja. Na pojilištu je već uređen okoliš, postavljene klupice, koševi te interpretacijska tabla o povijesti, flori i fauni samog lokaliteta kao i čitavog mjesta Ugljan. Ovaj lokalitet mogao bi se iskoristiti i za promatranje i fotografiranje ptica što bi dodatno obogatilo ponudu same staze, kao i cijele destinacije. Na vrhu brda Kuran urediti će se vidikovac na način da će se poravnati  plato, izgraditi zaštitni zidić, postaviti klupe i koševi te interpretacijska tabla o povijesti lokaliteta. Osim što svjedoči povijesti, sa brda Kuran (150 m N/V) pruža se pogled na stari franjevački samostan Svetog Jeronima iz 1430. godine u Ugljanu, cijelo mjesto Ugljan sa 9 zaseoka te na okolni arhipelag (otok Iž, Rivanj, Sestrunj, Dugi otok, Zadar) te shodno tome u planu je na vidikovcu postaviti dvogled za panoramsko promatranje obzora. Uređenjem pješačke staze i vidikovca obogatila bi se i proširila ponuda destinacije, pokazalo bi se prirodno bogatstvo kao i tisućgodišnja povijest i kultura Ugljana. Stvorili bi se uvjeti za razvitak održivog turizma koji ne opterećuje okoliš već počiva na primjerenoj prezentaciji kulturno povijesnog nasljeđa mjesta Ugljan koju su započeli njihovi preci, a nastavili mještani Čeprljande. 

CILJEVI:
- poboljšati kvalitetu pješačkih staza i maslinskih putova 
- očuvanje okoliša i tradicije
- obogaćivanje mjesta novim sadržajima 
- revitalizacija područja 
- stavljanje u funkciju kulturno-povijesne i prirodne baštine 
- stvaranje uvjeta za razvitak održivog turizma mjesta Ugljan
- stvoriti jedinstvenu i posebnu ponudu mjesta Ugljan

OČEKIVANI REZULTATI
- nastavak projekta čišćenja pješačkih staza
- uključivanje mještana (volontera) u projekt
- očuvanje okoliša
- revitalizacija područja (obnova maslinika do kojih je zarastao put)
- stavljanje u funkciju povijesnu baštinu
- obogaćivanje mjesta novim sadržajima
- stvaranje prvog ovakvog vidikovca na otoku

KORISNICI PROJEKTA 
- mještani Čeprljande
- stanovnici Otoka Ugljana i Pašmana
- arheolozi
- zaljubljenici u fotografiju
- rekreativci
- izletnici
- turisti
- obitelji
- djeca
- škole
- vrtići
- istraživači
- avanturisti



   Pogledaj galeriju: Pogled s malog Kurna (Kurnića)

 

Galerije

Pratite nas: facebook